Sudbena vlast
Sudbenu vlast obavljaju sudovi, koji su neovisni i samostalni. Prema zakonu tijela su državne vlasti i dužni su štititi Ustavom i zakonima te pravnom stečevinom Europske unije utvrđen pravni poredak Republike Hrvatske, osigurati jedinstvenu primjenu zakona te ravnopravnost i jednakost sviju pred zakonom. Odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o pravima i obvezama države, jedinica lokalne samouprave te izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela utvrđenih zakonom.
Suce imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće, koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor.
Sudbeni sustav čine Vrhovni sud, županijski, općinski, prekršajni, trgovački i upravni sudovi, Visoki prekršajni sud, Visoki kazneni sud, Visoki trgovački sud i Visoki upravni sud.
Vrhovni sud najviši je sud Republike Hrvatske i osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Predsjednika Vrhovnoga suda na mandat od četiri godine bira i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike te uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnoga suda i mjerodavnog odbora Hrvatskoga sabora.
U pravosudnom sustavu Hrvatske posebnu ulogu ima Državno odvjetništvo, samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. Glavnoga državnog odvjetnika imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Hrvatski pravosudni sustav, u skladu s pravnom tradicijom kontinentalne Europe, poznaje i instituciju Ustavnoga suda, koji je izvan sudbene piramide. Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom; odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom; odlučuje o ustavnim tužbama protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima; prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti; rješava sukob vlasti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti; odlučuje o odgovornosti Predsjednika Republike; nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka; nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnoga referenduma itd.
Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca, koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na vrijeme od osam godina.
Pravobranitelji
Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora koji promiče i štiti ustavna i zakonska prava građana. Svatko tko drži da su nezakonitim ili nepravilnim radom državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim vlastima ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava i slobode može podnijeti pritužbu pučkomu pravobranitelju radi pokretanja postupka. Pučki pravobranitelj bira se na vrijeme od osam godina.
U Republici Hrvatskoj postoje i posebni pravobranitelji: pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za osobe s invaliditetom.